• Back

RAZMIŠLJAJTE O ONOME ŠTO VAS OČEKUJE NAKON SMRTI

Jednog dana ćete odložiti vaše zemaljsko tijelo i vaša duša će dobiti drugo obitavalište. Nitko ne može izbjeći ovoj sudbini. Svatko mora sa sigurnošću očekivati svoju smrt. Isto tako znate da je vaš boravak na Zemlji ograničen i da se nitko ne može boriti protiv tjelesne smrti kada dođe njezino vrijeme.

Ali bez obzira na ovu neminovnost, vi živite vaš život na ovoj zemlji kao da on nikada neće završiti. Neprestano se zaokupljate izradom planova za budućnost, a da u stvari i ne znate da li će ta 'budućnost' ikada doći. Na to ne možete računati, vi pouzdano znate samo jedno, da ste uposleni i da radite jedino za ovaj kratkotrajan život na Zemlji, život koji neće vječno trajati. Bilo kako bilo, vi osobno nećete nestati. Vaša duša ostaje živa čak i nakon fizičke smrti a vaša duša je vaše stvarno 'ja'. Tako da za 'vas' u stvari ne postoji smrt, jedino promjena vašeg obitavališta.

Mudro ćete učiniti ako o ovome najozbiljnije razmislite. Ako bi brinuli o tome da li će vas vaše obitavalište u budućnosti činiti sretnim, na taj način bi se vaša briga protezala i na vrijeme kada više ne budete hodali po ovoj Zemlji, na nastavak vašeg života sa druge strane koji će, bilo kako bilo, biti uređen u skladu sa vašim ovozemaljskim životom.

Kada bi u to vjerovali onda bi zasigurno bili marljiviji. Što više brinete za vaše tijelo to ste manje sigurni u nastavak vašeg života. Ali vama se dokaz o tome ne smije dati jer vašu zemaljsku šetnju ne smije određivati strah. Dok bi svaki dokaz o nastavku života nakon smrti, za vas vas koji svojevoljno ne težite prema gore, bio poput buđenja.

Drugi imaju u sebi tu sigurnost, vjeruju pošto teže prema gore. Ali težnja, bilo kako bilo, koja se rađa iz straha ne može voditi u savršenstvo. I baš zbog stoga vam se ne smije dokazivati da život ne prestaje nakon smrti. Ali ljudi, koji su iskreni i koji uvijek čine ono što je dobro, mogu za sebe probuditi tu vjeru.

Ljudi se sve jasnije upozoravaju kako je ono što tako visoko cijene prolazno. Kada ljudi budu iščupani iz života, svaki čovjek bi iz toga mogao naučiti kako bi na svoj život gledao kao na dar koji mu svakog trenutka može biti oduzet. I jednostavno bi trebao pratiti nadolazeće misli u trenucima iznenadne smrti njegova bližnjeg. On bi preminulog trebao slijediti u beskonačno. On bi se samo češće trebao pozabaviti sa onim koji u stvari nije umro već je samo promijenio svoje obitavalište. I uistinu, biti će onih u duhovnom kraljevstvu koji će ispružiti svoje ruke te ga privući k sebi.

Ali čak i ako čovjek nije u potpunosti siguran glede budućeg života, on ipak mora uzeti u obzir tu mogućnost, te o njoj opetovano razmišljati prilikom smrti svojeg bližnjeg. Nakon toga se mora pitati kakva bi bila njegova sudbina kada bi on sam bio iznenada pozvan sa ovog svijeta.

Sve dok čovjek ne bude mogao dokazati da postoji nastavak života nakon smrti, a dokazati tako nešto neće nikad biti moguće, on će uvijek brinuti. On nikad neće zažaliti zbog toga što se na Zemlji zaokupljao ne samo sa svojim tijelom već također i sa dušom, stoga skupljajući duhovna bogatstva na Zemlji, koja će mu pomoći na njegovom putu prema gore u duhovnom carstvu.

Onda će duša ubrati ono što je čovjek na Zemlji posadio i blagoslovljena je ona duša koja se, na Zemlji, osigurala za Vječnost.

AMEN

Consider the time after death....

One day you all will have to lay down your earthly body and your soul will be assigned another abode.... Not one of you will escape his fate, everyone can expect his physical death with certainty. Thus you know that your life on earth is limited and that no-one can prevent his body's death when his hour has come.... Yet in spite of this certainty you live your life on earth as if it would never end. You always plan and work for the future without knowing whether you will still experience it. You don't take this into account but it is a fact; you only create and work for your short life on earth which does not last. You yourselves, however, will not perish, your soul stays alive even after your body's death, and your soul is your real Self.... Hence there is, in fact, no death for you, only a change of location....

If you think about this very seriously then you will act prudently by taking care that this said later location will make you happy. Then your concern will include the time when you no longer live on this earth but continue your life in the kingdom of the beyond which, however, is created corresponding to your conduct on earth. You would all be more diligent if you believed this. The more you worry about the upkeep of your body, the less you believe that you will go on living. You cannot receive evidence for this because your earthly life must not be determined by fear which, however, would be triggered in you, who do not strive to ascend voluntarily, by the certainty of a continuation of life after death. Voluntary aspirants are indeed certain of it, they believe.... but precisely because they strive to ascend. And a striving born out of fear will not lead to perfection. Therefore it cannot be proven to you humans that there is life after death. But everyone can awaken the belief in it himself simply by seriously considering it and wanting to do what is right.

People's attention will therefore be ever more obviously drawn to the fleeting nature of what they value too highly. People are snatched away in the midst of their lives, and from this everyone could learn to regard his life, too, as a gift that could be taken away from him any day.... And he would only have to pursue the thoughts arising in him in the event of a fellow human being's sudden death.... He would only have to pursue the departed soul into infinity.... He would only have to think more often of him, who did not cease to exist but merely changed his abode.... And truly, hands would extend to him from the spiritual realm to draw him up.

Yet even if the human being lacks the certainty of life after death he should nevertheless expect the possibility and time and again visualise this possibility when other people die and question what his own fate might be if he were to be called away suddenly. For as long as the human being cannot prove that there is no continuation of life after death.... which will never be possible.... he should always make provisions. And he will never regret if he, on earth, not only considers his body but also his soul, if he gathers a few spiritual treasures on earth which then will help him to advance in the spiritual kingdom. Then the soul will reap what the person has sown on earth, and blessed is the soul which has made provisions on earth for eternity....

Amen