Izvor: https://www.bertha-dudde.org/hr/proclamation/8117

8117 DUŠINA OSOBNOST....

5.ožujka.1962: Knjiga 86

Poradi potpune jasnoće Ja vam želim dati daljnje objašnjenje: Duhovnom biću koje Sam doveo u život, to jest, kojeg Sam prikazao u vanjskom obliku izvan Mene Samoga kao nešto duhovno očigledno i opipljivo, ne može se zanijekati osobnost. Ovo biće je bilo stvoreno na Moju sliku; ono je od strane Mene bilo prikazano u vanjskom obliku izvan Mene Samog u beskraj kao sasvim odvojeno; ono je bilo samo-svjesno i prema tome je također sebe prepoznavalo kao misaono biće sa slobodnom voljom.... Ono je bilo umanjena slika Mene Osobno, ali toliko malena poredbeno sa Mojom temeljnom puninom da čovjek može doista govoriti o ‘sićušnoj iskrici’ iz vatrenog mora Moje snage Ljubavi. A ipak ono je bilo jedna osobnost sa vlastitim odlučivanjem, osim što je kroz upliv snage Ljubavi ono bilo neprestano u kontaktu sa Mnom, ali to biće nije ometalo na nijedan način. Ono je bilo slobodno i puno svjetla i snage.... Ono je bilo Božansko stvorenje koje je proizašlo iz Mene u najvišem savršenstvu i s Moje strane nije doživljavalo nikakvu vrstu ograničenja. Svako ograničenje ili sputavanje njegova svjetla i snage je bilo prouzročeno od strane njega samoga budući je bilo slobodno donijeti njegove vlastite odabire. A isto također važi za sva duhovna bića koja je prvo-stvoreni duh doveo u život kroz njegovu volju sa korištenjem Moje snage. Oni su također bili najviše savršeni, svako biće je bilo svjesno sebe is toga jedna osobnost koja je bila sposobna biti odvojena i potpuno nezavisno aktivna u duhovnom kraljevstvu u slobodnoj volji. Otud ni jedno biće nije bilo vezano za Mene i Moje karakteristike putem sile, svako biće se kretalo slobodno i odvojeno unutar duhovnih tvorevina i bilo je nezamislivo sretno. Ako se prema tome govori o ‘padu duhova’.... silasku prvobitnih duhova u bezdan, to treba tako biti shvaćeno da su bića odbila primiti Moje osvjetljenje Ljubavi, da su ona odbacila pritjecanje Moje snage Ljubavi, koja se bezprestano izljevala iz Mene i prožimala sve sa svjetlom i snagom.... Oni više nisu prihvatili Mojeg Duha, Moju Ljubav, oni su sebe razdvojili od Mene hotimično ali ne bi nikada bili sposobni iznova prestati postojati budući su bili i ostati će zauvijek Moja isijana snaga Ljubavi. Svaki pali prvobitni duh je bio samostalno biće, jedna ‘osobnost’.... i ostati će to za cijelu vječnost.... Ono je stremilo udaljiti se od Vječnog Svjetla, od Prvobitnog Izvora, i prema tome lišilo sebe sveg svjetla i snage....

Ali prvobitni duh je ostao biće koje je jednom proizašlo iz Mene u najvišem savršenstvu. Čak ako je proces vođenja duhovnog bića nazad k Meni beskonačno dug, gdje je ovo biće razloženo i njegove sićušne čestice moraju proći kroz cijelo stvaranje.... sve ove čestice se iznova sakupe i, nakon beskrajno dugih perioda vremena, formiraju iznova samo-svjesno biće.... palog prvobitnog duha.... tako da kratko prije njegova savršenstva kao duša ljudskog bića on može iznova donijeti odluku da li se želi vratiti u oblast blaženih duhova ili će on opet beskrajno produžiti njegov povratak kao rezultat njegovog vlastitog protivljenja.... Međutim, samo-svjesno biće.... ljudsko biće.... udomaćuje kao dušu duha kojeg Sam jednom prikazao u vanjskom obliku izvan Mene Samoga, koji će uvijek i zauvijek ostati ista osobnost koja je jednom proizašla iz Mene.... On je bio savršen i odabrao je bezdan njegovom vlastitom slobodnom voljom ali nije prestao postojati, on nije postao rascjepkan, on jeste i zauvijek ostaje samo-svjesno biće, sa iznimkom staze povratka kroz tvorevine kada je njegova samo-svjesnost oduzeta, kada je on razložen i u stanju prisile se zapućuje stazom višeg razvoja.... I čak ako biće treba putovati stazu kroz tvorevine više nego jednom.... ono će uvijek ostati isto samo-svjesno biće koje se jednom odvratilo od Mene, koje je odbacilo snagu Moje Ljubavi i time hotimično sebe razdvojilo od Mene unatoč činjenice da se ovo nikada ne može dogoditi budući će sve što proizađe iz Mene biti nerazdvojivo povezano sa Mnom. Stoga se ‘otpadništvo duhova’ također treba shvatiti doslovno.... Samo-svjesno biće kojeg Sam jednom isijao je palo budući ga Ja nisam zaustavio i budući je bilo sposobno odrediti njegovu vlastitu sudbinu u slobodnoj volji. I ovo duhovno biće se mora Meni iznova vratiti u najvišem savršenstvu ako se želi sjediniti sa Mnom kako bi bilo neuporedivo sretno zauvijek.... Jer čim ga Ja mogu prožeti iznova sa Mojom Ljubavlju ono će također povratiti svoje prvobitno stanje. Međutim ono uvijek ostaje svjesno sebe samoga.... ono je s Ljubavlju ujedinjeno sa Mnom a ipak slobodno biće koje je unatoč tome u potpunosti ušlo u Moju volju i prema tome može stvarati i raditi sa Mnom u nezamislivoj sreći.

AMEN

Translated by Lorens Novosel