Izvor: https://www.bertha-dudde.org/hr/proclamation/5546

5546 DUHOVNA PRISILA.... DOGME.... ISTINA....

2.prosinca.1952: Knjiga 61

Duhovna sloboda mora ostati sačuvana, čovjek ne smije biti prisiljavan da svoje misli pokreće u ovom ili onom pravcu, mora mu biti slobodno da se priključi jednom duhovnom smjeru, tek tada se ispunjava Moja volja, jer radi se o slobodnoj odluci volje, koju svaki čovjek od sebe mora donijeti, bez da je bio pod prisilnim utjecajem. Stoga Ja nikada neću odobriti vjersku prisilu, koja se izražava kroz dogme, koja ljude čini neslobodnima u njihovom razmišljanju i oduzima im svaku mogućnost provjere i izbora.... Čovjek na taj način biva tjeran na određeni način razmišljanja i onda dolazi do potpuno krivih zaključaka kad se krene od krivih pretpostavki.... On teško da može doći do Istine, koju zadobiva jedino čovjek koji ju zbiljski žudi.

U zemaljskom životu čovjeku prilazi Istina, pošto je on sposoban za razmišljanje i jedino njegova volja odlučuje da li on ispravno razmišlja. On može ispravno razmišljati, no uvijek mora sam biti aktivan, tj. on u odnosu na sve što mu izvana prilazi mora sam zauzeti stav, a to zahtijeva vlastitu razumsku aktivnost, i što je još bitnije, žudnju za Istinom, tj. imati volju za samo ispravno znanje. Ta volja je od Mene obavezno poštovana, njoj se uvijek izlazi u susret, pošto se Ja, kao Sama Istina, Mojim stvorenjima i želim približiti. No Ja Istinu nikada ne mogu dostaviti jednom čovjeku koji za tim ne žudi, koji uvijek samo prihvaća ono što mu je izvana posluženo.

Svaki čovjek mora sâm provjeravati, jer isto tako mu nešto neistinito može biti servirano kao Istina, i čovjek je sam odgovoran (za to) za što se odlučuje. Kriva je tvrdnja da većina ljudi nije sposobna provjeriti.... Razum sam nije presudan, no jeste volja za to da se bude u ispravnom razmišljanju, a čovjekov razum će se onda postavljati za ili protiv, budući da se Ja Sâm uključujem onda kad čovjek traži Istinu.

S druge strane, visoko razvijeno razumsko razmišljanje lako može potpasti zabludi, tamo gdje je samo razum a ne srce i volja okrenuti Čistoj Istini.... I zato nije ispravno bez provjere prihvaćati znanje, bez provjere priznavati učenja i bez provjere se odlučivati za određeni duhovni pravac.... Što već proizlazi iz toga da ne postoji samo jedan duhovni pravac, nego su uvijek nastajući novi ogranci potvrda toga da se mora provjeravati u kojem duhovnom pravcu se nalazi Istina.

Jer svaki zastupnik svoga duhovnog pravca razumski se odlučio za to, no nema jamstvo za to da li je to Istina, ako se on sam ozbiljno s tim ne pozabavi, i to putem zazivanje Moje podrške putem Mog Duha.... Tko izabere taj put, taj može biti siguran da će mu biti dostavljena Čista Istina, i on će ju, iznutra uvjeren kao takvu i moći zastupati. No svaka pojedina duša odgovorna je za svoju odluku, i kakva je njena volja, takav je i rezultat....

No sve dok su ljudi prisiljavani u jedan određeni pravac razmišljanja, dok god se pojedinci smatraju pozvanima da bližnjima serviraju znanje koje oni sami žele priznavati kao Istinu, no koje bi sami odbili pri ozbiljnoj provjeri.... Toliko dugo će biti loše među ljudima, jer samo Istina pomaže duši do sazrijevanja, jedino putem Istine mogu dospjeti do Mene i jedino putem Istine osloboditi se od grijeha i njegovih posljedica, jer Istina je od Mene i opet privodi k Meni.

No što nije od Mene, što je pri pravoj provjeri prepoznato kao neistina, to je od Mog protivnika, i on vam uistinu neće pomoći do blaženosti, on vas neće voditi k Meni, on vas se trudi odgurnuti, vaš duh zamračiti i potčiniti vas sebi samome.... Samo Istina vas čini blaženima, a Istinu možete imati jedino ako se za to obratite Meni Samome, ako vam je ozbiljno stalo do toga da od Mene primite Istinu.... No to uvijek pretpostavlja vaše vlastito zalaganje, i nitko za vas ne može snositi odgovornost, nitko od vas ne može preuzeti odluku koju vi radi vašeg spasenja duše sami morate donijeti....

AMEN

Translated by Lorens Novosel