2806 RAZUMSKO ISTRAŽIVANJE.... DJELOVANJE DUHA.... SRCE....
10.srpnja.1943: Knjiga 37
Nikada se ne može pristupiti duhovnom Kraljevstvu putem istraživanja, a još manje može biti znanje o duhovnim stvarima stečeno učenjem. I ovo je utemeljeno na činjenici da u ispitivanju duhovnog znanja i Istine srce mora biti aktivno, jer mu inače obje stvari ne mogu biti prenesene. Duhovno znanje nema nikakve veze sa svjetovnim znanjem, naprotiv, osoba s malo svjetovnog znanja bit će više prijemčiva za duhovno znanje, jer mu je ono objavljeno kroz glas Duha koji odzvanja samo u srcu i biva jednostavnije zamijećen, manje otpora mu se suprotstavlja kroz razumsko znanje koje se često protivi duhovnom znanju.
Razum je podložan svim utjecajima; kako dobronamjernim silama, tako i onim zlima što mu se nastoje nametnuti i radi toga je prepun znanja, koje ipak nije uvijek nužno istinito. Ljudsko znanje je ono što ispunjava njegove misli, koje je zadobio samo razumom. Međutim, jamstvo za Čistu Istinu nudi samo djelovanje Duha u čovjeku. Posljedično, Božanska mudrost ne dolazi izvana, već iznutra, iz srca, i zbog toga može biti samo pojmljiva kada čovjek zađe u samoga sebe.
Stoga, Istina mu se nikada ne primiče izvana, osim ako nositelj Istine nije bio podučen od Boga Osobno, tj. Duh Božji je postao živ u njemu. Bilo bi sada nepravedno htjeti negirati svakome svjetovnom istraživaču znanje o Istini, kao i obratno.... čovjek podučen od Duha Božjega može biti također u velikom svjetovnom znanju, ukoliko je prije svega težio duhovnom znanju i zbog toga ga Bog nagrađuje s duhovnim i sa zemaljskim znanjem. On [[(Bog)]] dakle dozvoljava pristup samo mudrim bićima, kako duhovno tako također i zemaljski. No, on mora vrednovati duhovno znanje u odnosu na svoje bližnje, jer inače se ono ne može povećati, ako je duhovno znanje posljedica nezainteresirane ljubavi prema bližnjemu. Stoga, razumski istražitelj mora ujedno ispunjavati zapovijedi Ljubavi prema bližnjemu da bi prodro do spoznaje koja ne može biti stečena čistim razumom. Ljudi ovo ne žele prihvatiti, jer im je neshvatljivo da bi se misli rađale u srcu, da je onda razmišljanje, osjećanje i htjenje odlučujuće onoliko koliko se misli kreću u duhovnim predjelima.
Samo osoba čiji su osjećaji i volja dobri i plemeniti, onaj koji je sposoban ljubiti i želi ljubiti, može razmišljati u skladu sa Istinom, tj. slijedit će istinito razmišljanje. Jer njegove su misli vođene Duhom koji pak može djelovati samo u čovjeku koji je aktivan u Ljubavi. Duh čovjeka prima Istinu od Duha van sebe koji je zračenje Ljubavi Božje, Koji zna sve jer je Božanski, dok čovjek koji živi bez Ljubavi ne može biti dio toga zračenja od Boga i njegove misli su jednostavno samo prijenosi nepoznatih sila, jedva dotiču duhovne predjele, ili funkcioniranje misaonog organa mozga, gdje se razjašnjavaju samo zemaljska pitanja. I takvi rezultati mogu i bit će uvijek pobijeni, jer takav čovjek može uvijek pogriješiti. Ljubav i Istina ne mogu biti razdvojeni, jer su oboje Božanski i zbog toga nezamislivi jedan bez drugoga. Ljubav čini dio srca, posljedično Istina se može izroditi samo u srcu, mora biti shvaćena i također prepoznata od srca kao Istina, zatim prihvaćena i razumski razmatrana da bi tako ostala misaono vlasništvo čovjeka.
Međutim, razumski čovjek se zaluđuje, traži i istražuje ne bi li sve razložio, u tome njegovo srce ostaje nijemo i bezosjećajno, dokle god nije aktivan u Ljubavi.... i onda dođe do zaključaka koji su potpuno pogrešni; ali ih nastoji razumski prikazati rješenjima koja su lažna. Uvjeren je u ispravnost svojih zaključivanja, da bi u njih ponovno sumnjao kada je neki drugi razumski istraživač došao do drugih rezultata i smatra iznova samo ove točnima.
Duh Božji međutim, pruža jednostavna objašnjenja i jasno shvatljiva, koja su za čovjeka toliko prosvjetljujuća kada je on u Ljubavi. Ne poznaje dvojbe, jer njegovo srce, njegovo biće koje je sposobno ljubiti, osigurava mu moć spoznavanja i zbog toga su mu tumačenja Božanskog Duha razumljiva i ujedno vjerodostojna. On zna da hoda u Istini, zna također da ta Istina nikada ne može biti opovrgnuta, da ostaje uvijek i zauvijek ista, jer Istina od Boga je vječno nepromjenjiva, baš kao i Bog kao Davatelj Istine, Koji ostaje nepromjenjiv u vječnosti.
AMEN
Ova Objava nije korištena u nijednoj tematskoj knjizi.
Preuzimanja
Ponuđena preuzimanja za knjigu _bookePub
Kindle
Više preuzimanja
Ova Objava
Slušanje
preuzmi kao MP3
Prikaz ispisa
Rukopisi
Translations
